Select Page
Mali, slatki djetlići, i šta znamo o njima?

Mali, slatki djetlići, i šta znamo o njima?

Djetlići (Picidae) – porijeklo ptica je iz reda djetlovki (Piciformes); šumske ptice koje snažnim, kao dlijeto ravnim kljunom, kljuju po drveću te dugim ljepljivim jezikom izvlače ličinke i kukce koji žive pod korom. Rep s tvrdim perima služi im pri penjanju uz stablo. Drugi i treći prst okrenuti su naprijed, a prvi i četvrti natrag. Gnijezde se u šupljinama drveća; mladi su čučavci. Žive u umjerenoj i tropskoj zoni svih kontinenata osim Australije. Stanarice su naših šuma: zelena i siva žuna (Picus viridis i Picus canus), veliki djetlić (Picoides major), crvenoglavi djetlić (Picoides medius), mali djetlić (Picoides minor), planinski djetlić (Picoides leucotos), crna žuna (Dryocopus martius) i troprsti djetlić (Picoides tridactylus).

Kako se riješiti smeća: Crvi koji jedu plastiku su rješenje!

Kako se riješiti smeća: Crvi koji jedu plastiku su rješenje!

Plastiku se smatra jednim od najvećih faktora koji utječu na globalno zagađenje, no kako se čini možda je dobila dostojnog protivnika. I to običnog crva brašnara.

Znanstvenici su u dvije studije na Stanfordu otkrili kako bi ti crvi mogli biti iznimno korisni za okoliš jer mogu živjeti od stiropora.

U njihovu probavnom sustavu nalaze se mikroorganizmi koji mogu razgraditi polietilen, odnosno golemi izvor otpada može se pretvoriti u kompost koji se može koristiti na zemlji.

– Ova su otkrića revolucionarna. Ovo je jedan od najvećih napredaka u znanosti o okolišu u proteklih 10 godina – rekao je Wei-Min Wi sa Stanforda za CNN. Dodaje kako bi ovo otkriće moglo riješiti zagađenje plastikom koje utječe na cijeli svijet.

U istraživanju su pratili 100 crva koji su jeli 34 do 39 miligrama stiropora na dan, a uočili su kako su oni na ‘stiropor prehrani’ bili jednako zdravi kao i oni na normalnoj prehrani.

Plastika koju su konzumirali pretvarala se u CO2, biomasu i biorazgradivi otpad koji se čini sigurnim za korištenje.

Znanstvenici planiraju istražiti mogu li ovi crvi sigurno razgraditi i druge oblike plastike, poput onih koje se nalaze u automobilskim dijelovima. Također, žele otkriti i postoji li neka vrsta u moru koja ima slične sposobnosti kako bi se smanjile i goleme količine plastičnog otpada u oceanima.

No, čak i ako ovi crvi brašnari mogu pomoći u gospodarenju otpadom, Wu je za CNN rekao kako to nije zamjena za recikliranje.

– Moramo biti bolji u recikliranju i ne bi trebali plastiku ostavljati svugdje – rekao je.

Tajno prijateljstvo između gljiva i biljaka ili MIKORIZA

Tajno prijateljstvo između gljiva i biljaka ili MIKORIZA

Mikoriza je mutualistička simbioza gljive i korijena biljke, međusobni odnos u kome obje strane imaju korist. Biljka od gljive dobiva vodu i mineralne materije potrebne za rast i metaboličke procese, dok gljiva od nje dobiva šećere koje nije u mogućnosti sama da proizvede jer je heterotrofna (hrani se unošenjem već gotovih organskih materija). Ime mikoriza nastaje od grčkih reči mykes – gljiva i rhiza – korijen. Najrasprostranjenija je simbioza na zemlji. Trenutno je opisano 7 tipova podijeljenih u dvije osnovne kategorije: ekto- i endomikorizu. Različiti tipovi mikorize obuhvataju razne gljive, biljke i staništa, svaki najbolje prilagođen svom.

Neke mikorizne gljive grade različite tipove mikorize zavisno od toga sa kojom biljkom je sklapaju. Mikorizne gljive mogu biti isključive i neisključive, Boletus elegans gradi mikorizu samo sa jednom vrstom drveta, arišom, dok muhara (Amanita muscaria) sa preko dvadeset različitih vrsta. Osobina neisključivosti daje im mogućnost da međusobno povezuju drveće gradeći podzemnu šumsku mrežu – wood wide web. Ovu mrežu biljke koriste za komunikaciju, npr. upozorenje o nekom parazitu, ili se ispomažu međusobno, šaljući šećere drvetu kojem je to potrebno, recimo roditeljsko drvo mladici. Postoje i biljke koje uopće ne grade mikorizu, a to su uglavnom korovske biljke, karnivorne (mesožderke) i parazitske biljke.

28. februar obilježavamo kao Dan bez slamčica!

28. februar obilježavamo kao Dan bez slamčica!

Prije tri godine je započelo obilježavanje dana bez slamčica, koji se obiljažava četvrtog petka u februaru. Ovaj projekat je pokrenut od strane učenika iz Mičigena. Cilj obilježavanja ovog dana jeste da se smanji jednokratna upotreba plastičnih slamčica, ali i da se ukaže na to koliko ovi predmeti škode svima nama. Iskorištene slamčice dospiju u mora i okeane, te ugrožavaju ribe, morske kornjače, albatrose i druge životinje. Plastika od koje se prave slamčice ne razlaže se u potpunosti i mikročestice završavaju u vodi i zemljištu gdje ispuštaju štetne materije.

Svjesni smo da slamčice mogu biti korisne, čak i neophodne starim ljudima ili ljudima sa nekim oboljenjima, međutim i tu postoji alternativa. Umjesto kupovine plastičnih slamčica, moguće je koristiti papirne ili višekratne slamčice od bambusa. Sljedeći korak kojim ćemo smanjiti upotrebu slamčica jeste da prilikom poručivanja pića u kafiću kažemo konobaru da nam ne donosi slamčicu. Tu su i česte akcije čišćenja kojima se možemo priključiti i pomoći da očistimo svoje okruženje od plastike.

 

Jeste li ljubitelj jagoda? Danas je njihov dan!

Jeste li ljubitelj jagoda? Danas je njihov dan!

Jagode su višegodišnje zeljaste biljke i jedino su voće koje imaju sjeme sa spoljašnje strane. U prosjeku, svaka jagoda na sebi ima oko 200 sjemenki. One nisu bobičasto voće, poput borovnice ili grožda. Sjeme bobičastog voća se nalazi u unutrašnjosti ploda, pa botaničari smatrajz da je svako sjeme na jagodi posebna voćka.

Zemljište predstavlja važan faktor od koga u velikoj mjeri zavisi prinos, kvalitet plodova i ekonomičnost proizvodnje jagode. Za uzgoj je neophodna plodna, duboka i rastresita zemlja. Visoki prinosi se postižu samo kada je zemljište u zasadu opskrbljeno dovoljnim količinama  neophodnih biogenih elemenata (azot, fosfor, kalijum). Zemljište treba da sadrži od 3 do 5 posto humusa i da je blago kiselo. Mora da bude bez korova jer oni zasjenjuju biljku i što je najvažnije – oduzimaju hranu i vodu jagodi. Jagoda je veoma otporna na niske temperature i ne napadaju je bolesti i štetočine u velikoj mjeri.

U antičkom Rimu su smatrali da jagoda ima ljekovita svojstva. Ona je korištena za liječenje raznih oboljenja, od depresije preko nesvjestice, glavobolje, kamena u bubregu, upale grla, i slično. Jagode smanjuju rizik od srčanih oboljenja i određenih tumora (naročito tumora debelog crijeva), a pošto sadrže nitrat, poboljšavaju protok krvi i kiseonika do mišića.

Osim ploda, za liječenje se može koristiti korijen i listovi jagode. Čaj od listova se koristi kao lijek za ekceme, gripe, prehlade, ali i liječenju kostobolje.

Idemo svi na pijacu po jagode!