Select Page

Zemljišni minerali se praktično ne rastvaraju u običnoj vodi, snijegu, kišnici, ili polivnoj. Zato hemijski elementi, odnosno minerali, ne dolaze u površinske vodene rastvore i ne postaju biljna hrana. Minerali se rastvaraju samo putem organskih kiselina, a te kiseline proizvode živi organizmi – mikrobi, bakterije, gljivice, plijesan, mikroalge, razni crvi, gliste, stonoge i ostali stanovnici tla. Ta živa zemljišna sredina se hrani organikom (kompostom) i udiše atmosferski vazduh koji sadrži kiseonik, azot, ugljendioksid, vodu i mnoge elemente sa Mendeljejeve tabele.

U procesu prerade komposta, zemljišni organizmi razlažu u zemljištu složene organske kiseline koje rastvaraju zemljišne minerale, transformišući ih u vodene zemljišne rastvore. Osim toga, zemljišni mikroorganizmi procesom življenja vezuju svojim izlučevinama, znači sa zemljišnim rastvorima, elemente vazdušne atmosfere, koju udišu (prije svega azot, kojeg u vazduhu ima oko 78%).

Različita zemljišta (pjeskovita, supjeskovita, glinasta, suglinasta, tresetna i ostala ) u različitom stepenu su pogodna za život ovih ili onih zemljišnih organizama. Populacija ovih organizama u raznim zemljištima je različita i po sastavu i po količini. Zato se u tim zemljištima formiraju strukturalno različiti mineralni rastvori. Upravo zbog toga na različitim parcelama biljke različito rastu i razvijaju se i donose različite prinose.